Miljan Milanović - Srbija

Bluzirao sam na jedanaestom spratu u bezimenom bendu i škripao već pregažene tekstove. Onda sam se preselio na drugi sprat i bend je dobio ime, ali ja i dalje škripim. Škripim i sanjam da zaplovim svojim brodićem Mediteranom; da započnem kavgu sa pijanim Ircem, a onda nakon batina da uvežbavam diplomatiju uz rakiju; da vrisnem Miino ime među vrhovima Himalaja, lupajući se go po grudima; da mi hobi postane posao, a posao hobi; da budem počasni konzumator na Oktobar festu u Minhenu; da obiđem planetu pešice i upoznam trećinu svetske populacije; da upoznam dušu čoveka i promenim tekst pesme Blind Willie Johnson-a “Soul of a man”; da doživim nirvanu, a onda da se vratim R’n’R grehovima; da postanem dobar trgovac i na raskršću uvalim đavolu pocepane “starke” umesto duše; da karta za transibirac košta ko taksi do železničke stanice; sanjam da književna pijaca preraste u tržni centar, a ljudi da se vrate sporijem življenju; da nemam nikotinsko trovanje i da ne moram na ispiranje želuca kad slavim život sa ortacima; da krenem na međuzvezdanu turneju sa Bob Kofmanom u igranju minigolfa po svim zvezdama; da znam da čitam misli kerovima; da znam da razgovaram sa pticama selicama; da osvojim titulu mister univerzuma i konačno na pravi način izdejstvujem mir u svetu; da diplomiram na akademiji za skitnju; da napaljene generale i političare pretvorim u hipike;  da sa Miom imam petoro dece i dovoljno velik brodić, kako ne bi bili sardina porodica; da padnem u zaborav pre tih pet minuta slave, a da ipak moje reči na ljude deluju; da nastavim da pišem iz čistog nagona; da prestanem da se trudim da ne živim svoje priče, kada one žive mene; da sviram bluz do smrti i nikad ne postanem suviše ozbiljan da bih se ložio na klasiku; da ne budem više oženjen prozom, svake subote varajući je u strastvenoj preljubi sa poezijom; da vratim sve dugove; da neko pročita moj prvi roman “homo ludens”!

Sanjam da svakog trena imam više iskustva nego godina i da se svakog jutra budim kao slobodan čovek

 

Blues crvene prašine

 

Dugo sam se molio u žbunju,

pored prašnjavog puta kojim saobraća vetar.

 

Žabe su zavijale na Mesec,

a on je krišom gutao bensedine.


Eksirao sam čašu barske vode

nakon trideset sklekova

i u najprometnijim močvarama podmetnuo požare.

                   

Pratim tragove svojih čizama kroz crvenu prašinu

i hodam bos.

 


Izvijanje

 

Čitam vesti sa rolne toalet papira.

Politika je proglašena narodnim herojem.

 

Po preporuci psihologa

bavim se humanitarnim radom.

Delim hotdog sa senfom

ratnim vojnim invalidima koji štrajkuju glađu.

 

Građanska dužnost je da svadbenu tortu

bacim kroz prozor.

 

Moj obraz je stvar obožavanja

impotentnom berberinu

za dvesta pedeset dinara.

 

Radnička klasa je mesecima

na neplaćenom odmoru.

 

Domaći zadatak mi je da

kajganom nahranim gazdaričine pudle.

 

Šinteri su prohujali krajem.

 

Ostali su samo pseći povoci.

 

 

Oglasi

 

hitno prodajem iskustvo u opijanju

i gluvarenju sa besposličarima!

 

selim se na Južni pol da postanem farmer,

čuo sam da pigvini jeftino prodaju zemlju

zbog nestašice leda!

 

odričem se motiva erotike u svojim pesmama,

ljudi su ponovo pronašli bolje mesto i način za ljubav!

 

otvori oči, sve počinje i završava se ličnom fantazijom

 

 

Pomorandža

 

Sedimo jedan do drugog zagrljeni na Golfskoj struji

i plaćamo eksiranje Blow Job-a…

 

Amaretto u potpalublju siluje barmena…

 

Slušamo free jazz poganim jezicima,

jedan anđeo i ja.

 

Ujutru sam shvatio da sam grlio gusku!

 

 

Stara kanta

 

Vazelin je odličan za cipele.

Moj stariji brat ga koristi drugačije.

 

Džem preko kriške crnog hleba.

Doručak je uvek lepši sa tobom.

 

Sinoć nisam mogao da se setim

nijedne prave rečenice,

ali sam dosta toga rekao tvom tepihu.

 

Ne diže mi se na tebe kada zvocaš.

A volim te jer tako nežno pereš

haubu mojih kola,

dok te posmatram sa terase

svirajući stvari Sisik Stiva.

                        cut my wings

ne bih nikada ubio komarca na svojoj butini, da tebi ne smetaju bubuljice


 

Kupus sa rebarcima

 

Ne pišem ljubavne pesme jer su dosadne.

 

Jebiga, volim samo burek s mesom.

 

Matori pljuje na trotoar dok mi drži čas

očuvanja tradicije.

Ko će duže da izdrži dok se gledamo u oči.

 

Odlaziš na pijacu po luk, a uporno kupuješ jagode.

To je provaljen fazon.

 

Mrzim tipove koji pričaju na mob u GSP-u,

da bi skratili vreme.

 

Mraz stego brisače,

 a ja vozim nakrivljen autobus, pun domaćica,

u kineski tržni centar.

Kasnim već petnaest godina

i prelećem preko rupe.

 

Ćerkica mi je krenula u školu...

 

Starija sestra je velika kurva,

a sve naše devojčice uči kako se čuva nevinost.

 

Evropa je država sa one strane Atlantika

gde možeš stići autom preko mosta.

 

Pun sam holesterola.

Komšija mi šalje dimne signale iz svog dvorišta,

dok roštilja sa zetom na dan Svetog Nikole.

 

Gorko mi je i kad grlim unuke.

I dok jedem snajkino slatko od kupine.

I kad pljunem na trotoar, u Čikagu,

dok držim čas očuvanja tradicije.

 

Gorko mi je, a jebačina u susednom stanu

godinama ne prestaje.

 

 

Put za trčanje

 

pisali su mi kaznu jer sam na pogrešnom mestu

parkirao šator

            volim sunčan dan

            miris benzina

            blagi osećaj gladi

            i početak pesme ♪Johny be good

šaljem svoje putopise virtuelnim časopisima

za slepe

i povijem glavu kad pomislim da nisam

upamtio nijedno ime sa krajputaša

            volim pijanstva oko ponoći

            miris zore preko mamurluka na plaži

            i vlažnu cicu

dok joj obećavam da ću joj se nekada javiti

 

što dalje trčim sve sam bliži svojoj kući

put je sve širi

 

 

Koliko te volim

 

Svaki sekret tvoga tela

za mene je serum

 

Ti zalivaš cveće

a ja glumim oca nekoj tuđoj deci

 

Da li znaš da još uvek

nedeljom noću

trljam eterična ulja na svoju guzicu

umišljajući da je tvo

 


U komi

 

Kao bogataš dolazim kući na dan ludih zečeva,

sa grimasom hiljade srećnika,

u prostor uzan među ljudima.

 

Usamljena artikulacija nas prožima

uz krkljanje big band orkestra.

 

Dan je vedar,

a tmuran je život njenog imena među ljudima.

 

Jutrom,

budi me hladnoća,

i vino mi je već dugo u čizmama,

a boogie sa radia

panično prestaje da roka.

 

 

Dostojevskom nakon tolikonjih koje vole Dostojevskog

 

Želeo sam da je

                        u prolazu

pojebem


ona je trepnula

 

ja sam zakopčao šlic

 

zagrcnula se nekom teškom filozofijom

 

umela je lepo da ćuti

 

kroz pivo sam citirao vino,

dok me je pijani sufler podsećao na tekst

 

a onda je ona opet trepnula

i ja sam opet zakopčao šlic

 

 

Hobi

 

Kad više ni decu nisam mogao

ničemu novom da naučim

isplanirao sam savršeno samoubistvo

a onda su me umorni pokajnici vrbovali

da im držim kurs o eutanaziji

 

 

Skalpel i stetoskop

 

Delili smo vino u rajačkim pimnicama,

za večeru proždirali monstrume.

Plaćao si mi noćenje u kondomu

i kupovao poklone mojim droljama,

                                    prijatelju moj...

Mala noćna muzika u berlinskom hotelu,

spremala se zima da nas vesele

petkom uveče vodi na kuglanje.

Oživeli smo toliko mrtvaka,

pa nas sa razlogom zovu doktori za smrt,

                                    prijatelju moj...

Da smo rođeni u nekom drugom univerzumu

postali bi ljubavnici.

 

Nekad smo bili pesnica, a sada samo prsti

koji se utrkuju oko guzice načelnika hirurgije... prijatelju moj.

 

 

 Reggae za mog burazera

 

da li možeš da priznaš

da džoint nije onakav

kakvog su ti ga dedovi zavili?

 

da li možeš da priznaš

da džoint ne radi

onako kako su ti očevi pričali?

 

da li možeš da okriviš sebe

što svojoj deci

ostavljaš samo šatove?

 

 

Prljavi ples

 

prosula mi je pivo u lice

od zajedničkih fotografija načinila je veliku logorsku vatru

prikazivala je snimke naše jebačine u vrtiću

naprasno se zaljubila u mog najboljeg prijatelja

gola mi je držala opelo svakog jutra pod terasom

istetovirala je imena sve naše nerođene dece

 

na kraju mi je pljunula u burek

dok sam ga delio sa gradskim mačorima

           

            čovek koji nosi tugu opasan je kao ludilo

 

 

Bebop u sigurnoj kući


samohrana mačka voda mačiće

mačor mije prepone na gradskom trgu

vajari se nisu mogli setiti kog je oblika srce

isključivo su večerali konjske kobasice 

proradila mi je želja da prigrlim nekog u sirotištu

brkati redar dao je znak za spavanje duvanjem u pištaljku

 

 

Buntovnik

 

crtam ti liniju

blatom ispod oka

da bi ličili

jedan na drugog

u sumrak

pod drvetom narandže



https://cms.novapoetika.webnode.com